Romana Panić moći će da izađe iz zatvora već 3. augusta, jer će tada odslužiti dvije trećine kazne od dva mjeseca, na koliko je osuđena 24. juna zato što je zajedno s partnerom Filipom Mrkajićem pljačkala bankomate u Brizbejnu.
Prema zakonima Australije, svaki zatvorenik koji je počinio lakše krivično djelo ima pravo da zatraži prijevremeni otpust ukoliko ispunjava određene kriterijume, između ostalog i dobro ponašanje, saradnju, pokajanje. U slučaju pjevačice, već početkom sljedećeg mjeseca ona će steći uslov da se nađe na slobodi, s tim što ni tada neće smjeti da napusti daleki kontinent.
Kako objašnjavaju izvori iz Brizbejna, a i na osnovu presude suda objavljene u tamošnjim medijima, Romana je osuđena na godinu dana zatvora, a Mrkajić na 18 mjeseci, s tim što je ona obavezna da u ćeliji provede 60 dana.
Ostatak kazne će provesti na slobodi, ali je obavezna da se jednom sedmično prijavi u policijskoj stanici u Brizbejnu, gdje se u bazu podataka unosi činjenično stanje da osuđenik nije napustio teritoriju na kojoj je počinio krivično djelo.
Za to vrijeme, a pre kraja isteka pune kazne, Panićeva i njen partner Mrkajić moraju da vrate novac za koji je istragom utvrđeno da je ukraden s bankomata. U pitanju je suma nešto veća od 23.500 dolara, što je oko 14.000 eura.
Bit će joj dozvoljeno da boravi u smještaju koji sama odabere, bilo da je u pitanju sopstveno rentiranje stana ili da bude kod nekog poznanika, rođaka, prijatelja, ali ne smije mijenjati adresu prije nego što o tome obavijesti policiju. Za sve osuđenike koji nemaju mogućnosti za sopstveni smještaj Australija ima migracione centre, gdje su smješteni ljudi koji čekaju deportaciju u matične države bilo da su počinili neko krivično djelo ili su jednostavno uhvaćeni bez boravišne vize na njihovoj teritoriji.
U Romaninom slučaju, uzimajući u obzir da nema novčanih sredstava, vjerovatno će se odlučiti za drugu opciju, pa će do juna 2021. biti u ekstradicionom smještaju u Brizbejnu (Brisbane Immigration Transit Accommodation), koji u tom gradu postoji od 2008. godine.
Zatvorenici u Australiji koji prihvate da kroz rad nadoknade štetu koju su napravili između ostalog bivaju raspoređeni da čiste ulice, peru grafite i uređuju zelenilo.