Sarajlija Alden Pervan rođen je 1986.godine u Sarajevu, a u Nizozemskoj živi od 1992. godine, tačnije u gradu Enšede, u kojem je i odrastao.
Magistrirao je na Međunardnom i evropskom pravu,a danas na istom fakultetu radi kao asistent.
Njegov magistarski rad bio je na temu „Ništavnost Dejtonskog mirovnog sporazuma“, a na istu temu priprema i doktorat.
Uoči Srebrenice i 11. jula 2022. godine objavio si knjigu?
-Da jesam, objavio sam knjigu mog magistarskog rada, a gdje je objašnjena u suštini problematika jednog međunarodnog ugovora, bečke konvencije koja reguliše međunarodne ugovore i probleme sa članom 52. i 53. Države ne smiju i ne mogu potpisivati nemoralne ugovore koje su u konfliktu sa takvim normama.
Kako su u Nizozemskoj reagovali na tvoje zalaganje za pravo i pravdu, kada je u pitanju BiH?
-Prije više od deset godina aktivno sam se počeo baviti BiH u nevladinoj organizaciji “Mladih za BiH”, a svih tih godina i svo to vrijeme dobivao sam samo pozitivne komentare. Bio sam i predsjednik te organizacije, a radio sam u Komisiji evropske integracije, pa smo dobivali čak i veliku potporu, kako od evropskih tako i od nizozemskih parlamentaraca. Temu na kojoj sam magistrirao prezentirao sam i u Ministarstvu vanjskih poslova Nizozemske“.
Mogao si kao svaki mlad čovjek da živiš normalnim, bezbrižnim životom, ali istrajavaš i daješ sebe za BiH i istinu o njoj?
-Da, to je tačno. Ali, uvijek je postojala i ostala spona između mene i BiH. Koliko god sam odsutan fizički od moje domovine, isto tako sam veoma mnogo duševno vezan za nju. Nije nikakva slučajnost što sam odabrao baš ovaj smjer, kada se pripremam za momenat kad ću domovini moći pomoći za pripreme u evropskoj integraciji, na međunarodnom pravnom polju. Ja sam oduvijek smatrao BiH kao jedan fenomen u međunarodnom pravu, a koji nije do kraja definisan.
Koliko su i da li su Bosanci i Hercegovci povezani u Nizozemskoj?
-Povezani su zaista jako dobro. Sa jedne strane imaju našu krovnu organizaciju, a to je Platforma BiH koja predstavlja sve organizacije i udruženja u Nizozemskoj. Tu je i jedna odlična struktura deset džemata koji isto tako jako dobro sarađuju. U 2022. organiziran je pokret Snaga domovine BiH, a napravljen je da bi povezali sva ta udruženja, klubove, da se organiziraju i da izađu na izbore, jer bh. dijaspora je neotuđiv dio bh. građanstva, i da ta dva miliona ljudi koji žive izvan BiH mogu jako mnogo doprinjeti i donijeti dosta pozitivnog. Uvjerio sam se da je jako malo potrebno da se bh. dijaspora veoma brzo poveže i ujedini na veoma značajnim događajima.
Da li se mladi u Nizozemskoj odriču bh. državljanstva?
-Pa ja ne bih rekao da je to u usponu. Ja čak imam nekoliko slučajeva u mojoj familiji, gdje se mladi koji su rođeni u Nizozemskoj vraćaju u BiH da nastave život u njoj. To su jako svijetli primjeri da sve to funkcioniše, kada neko to hoće, želi i može. Iskreno ne vidim i ne čujem za jedan takav trend masovnog ispisa iz bh. državljanstva.
Kako razmišljaš na nizozemski li na bosanski način?
-Moram odmah da kažem da su me roditelji odgojili na jedan način, da imam jednu prednost spram druge djece, a to je da imam, kakobosanski isto tako i holandski intelekt. I jedan i drugi koristim na jako pozitivan način, ustvari koristim tako kada mi jedan ili drugi u nekom datom trenutku treba. To je zaista jedna prednost za mene, da imam jednu alternativu da uvijek mislim na drugi način, a ako je to potrebno. Nikad nisam imao problema da se integrišem u holadnsko društvo, jer ipak smo mi Bosanci Evropljani sa kojima dijelimo dosta toga. Sa druge strane sam uspio upotrijebiti moj bosanski mentalitet, odnosno bh. , jer ja sam i Hercegovac porijeklom, tačnije iz Bileće. Jedna poruka za sve mlade koji su rođeni van BiH, učite bosanski jezik, čitajte i razgovarajte na tom jeziku, bit će vam od koristi u raznim segmentima njihovog života.