Žalosno je što BIH nema na Svjetskom sajmu knjige u Frankfurtu: Šimo Ešić i dalje vjeruje da će biti više ljudi koji će čitati knjige

Izdavačka kuća „Bosanska riječ“ iz njemačkog grada Wupertala postoji već 26 godina, a  vodi je poznati i priznati pjesnik Šimo Ešić.

Ovaj razgovor sa Šimom započeli smo pitanjem da li se danas uopšte isplate štampati knjige?

-Da nema ljubavi kojom se to radi, čovjek bi odmah mogao da batali taj posao. To je zaista jedna od najtežih djelatnosti,ali samo  ako se živi od knjige,ali ako se živi za  knjigu onda je sve mnogo lakše. Ono što ne možeš da knjigom dobiješ u biznisu,onda knjigom dobiješ duhovno,pa se onda sve to malo poravna“.

„Bosanska riječ je i u Njemačkoj, ali i u BiH. Da li dijaspora čita knjige?

-Ovaj novi val naših ljudi koji je došao u Njemačku, to su ljudi koji su navikli da čitaju knjige. Ja se s toga nadam da će biti kao u vrijeme devedesetih godina kada je praktično cijeli jedan narod iseljen u Evropu, a u Njemačkoj ih je bilo 350.000, mislim Bosanaca i Hercegovaca.  Tada i u to vrijeme knjiga je bila nasušna potreba. Ja sam tada i zbog toga osnovao moju izdavačku kuću, krenuo sam sa prodavanjem knjiga. Uspjeli smo nagovoriti ili bolje reći privoljeti njemačke biblioteke da na odjelima strane literature gdje su stajala književna izdanja Engelske, Francuske, Italije, Španije, stave jedan odjel gdje će pisati književna izdanja BiH. Nakon toga je 200 biblioteka to isto uradilo širom Evrope. Time se stvarno ponosim, ne samo ja, već i drugi koji su radili na tome. Sada te biblioteke svake godine samo obnavljaju izdanja. Ne kupuju ih mnogo jer naši ljudi ne idu u biblioteke da čitaju,ali bitno je  da se to dešava.

 Već treću godinu za redom BiH se više ne pojavljuje ja Svjetskom sajmu knjige u Frankfurtu?

-To je jedna velika tuga. A, razlog je u neslozi bh. izdavača. Udruženje izdavača i knjižara BiH, koje je postojalo, a koje i sada postoji ali samo na papiru i pokušava se boriti za knjigu u svijetu, pokidano je osnivanjem jednog novog udruženja izdavača, a u kojem se nalazi samo par njih. Oni su kao htjeli da to preuzmu i da kao bolje to urade,a njihov se rezulat evo vidi u posljednje tri godine. Nema nas nikako i nigdje.

Šta trenutno nudi „Bosanska riječ na tržištu knjiga?

-Radi se o jednoj izuzetno važnoj knjizi, a koja je važna za nas, za BiH,a zove se „Bosna u Evropskim enciklopedijama“ ili „Krivotvorenje historijske logike“. Njen autor Nurija Delić je više od deset godina istraživao u biblioteci „Upsala“ kod Štokholma, a u kojoj je radio. Tokom njegovog rada on je došao na ideju da istražuje Evropske enciklopedije,pa je došao na ideju da napiše knjigu kako je Bosna predstavljena u tim enciklopedijama. Istraživao je od prve  enciklopedije iz 16. vijeka pa do današnjih dana. Nevjerovatno je koliko je krivog predstavljanja Bosne bilo,a autor knjige tvrdi, da sve to nije bilo slučajno. Nisu to bila slučajna vitoperenja istine, jer je riječ o vrhunskim poznavaocima istorijske vrijednosti. Bosni je to činjeno namjerno, smišljeno i vrlo organizirano. Zbog toga se prema svim tim činjenicama i dan danas reflektira odnos Evrope prema BiH. To je vrlo interesantna knjiga i iz nje bi mogli nešto naučiti.

Koliko još dugo namjeravate da idete sa „Bosanskom riječi“ i da li ste se za svih ovih 26 godina obogatili na osnovu knjige?

-Pitanje bi bilo smiješno da je nije pogodilo u sami centar. Ja sam bogat čovjek, jer sam objavio sa ovom mojom izdavačkom kućom skoro 1000 naslova. To je znači oko 600 autora,a od njih barem 50 su moji pravi prijatelji. Pa, mogu reći da sam zaista bogat čovjek.

Bato Šišić