Da li ste se ikada zapitali zbog čega smo rođeni sa krajnicima i slijepim crijevom ako nam nisu potrebni? Izgleda da to nesu jedini zastarjeli dijelovi ljudskog tijela.
Uho, sluh
Svako ko je iskusio neprijatan bol uzorkovan upalom slepog crijeva, zapitao se zašto mu je uopšte potreban ovaj organ. Isto važi i za umnjake i krajnike. Ali da li ste znali da postoji još dijelova tijela koje imamo, a koji nam isto tako nisu potrebni?
Trtična ili repna kost
Trtična kost je krajnji do kičme. Ona predstavlja preostali, zakržljali dio kičme – rep (otuda termin “repna kost”) i sastoji se od tri ili više malih kostiju spojenih u jednu.
Budući da savršeno dobro balansiraju na nogama, ljudima repovi nisu potrebni. Između prve i pete do osme sedmicenakon začeća, ljudski embrion izgleda kao da mu se razvija rep u majčinoj utrobi. Međutim, do dolaska na svijet, pretvori se u kičmu.
Treći kapak
Na samom uglu oka, tik uz nos, nalazi se malo tanke kože koja tamo zapravo ne treba da bude, jer ničemu ne služi. U pitanju je “plica semilunaris” ili treći kapak. Inače ih imaju ptice i reptili, prozirni su i služe za zaštitu očiju od vlage, a u isto vrijeme omogućavaju životinji da vidi sve oko sebe.
Dijelovi ušiju
Vjerovatno i sami znate da pomjerate uši ili bar poznajete nekoga ko to umije. Međutim, ako ste se ikada zapitali zašto je ljudima pomjeranje ušiju uopšte potrebno, odgovor bi bio “ni za šta” ili možda samo radi zabave. Naime, u životinjskom svijetu ova radnja koju pokreću određeni mišići pomaže da se zvukovi bolje čuju, ali kod ljudi to nema nikakve veze niti pomaže boljem sluhu.
Muške bradavice
Tokom prva dva mjeseca od začeća, između djevojčica i dječaka nema razlika. Tek nakon tog perioda, kod dječaka se pojavljuje testosteron koji podstiče razvoj muškog spolnog organa. Ali do tog trenutka će nastati i bradavice koje se kasnije neće izgubiti pod uticajem muških hormona. Razlog tome je vjerovatno taj što ne štete ničemu, pa samim tim i ne nestaju prirodnim putem.
Mišići za ježenje
Ispod svake dlake nalazi se minijaturni mišić koji diže i spušta dlaku. Naši preci imali su mnogo više dlačica po tijelu i naježenost im je služila da bi izgledali veći i jači, ali i zadržavali topotu tijela. To danas rade mnoge životinje – u opasnim situacijama se naježe da bi izgledale veće i tako otjerale grabljivce. Dobar primjer iz svakodnevice su mačke. To je razlog zašto se naježimo ako smo u nekom strahu ili ako nam je hladno.