Postoje ljudi u BiH koji u svom u životu nisu uradili ništa posebno, ništa vrijedno, ništa značajno, niko ih neće pamtiti niti odlikovati, a svaku večer ih gledamo na tv ekranima, u dnevnicima, čitamo njihove izjave u novinama, oni odlučuju o mnogočemu i njihovo ime zna skoro svako u BiH. Isto tako, postoje ljudi koji su iz BiH, ne žive u njoj, za njih u BiH malo ko zna, a u inostranstvu su izuzetno cijenjeni, nagrađivani, odlikovani … Jedan od takvih je gost u novom izdanju emisije „ U tuđe avliji“ autora i voditelja Osmana Dzihe.. Za njega znaju na najvažnijim evropskim fakultetima i univerzitetima, za njega znaju svjetski akademici i naučnici, dobio je nagrade i odlikovanja koje su dobili i kojima se ponose generalni sekretari NATO-a, nobelovci, predsjednici država. Za njega znaju, cijene ga i odlikovali su ga kraljica Nizozemske i predsjednik Finske. Dakle, jedna velika svjetska priča našeg čovjeka, ali za tog čovjeka niko nije čuo ni u vladi, ni u ministarstvima, ni u strankama. On je samo genijalac iz BiH koji teško da će opet biti gradonačelnik Sarajeva – jer šta će nama naši svjetski uspješni ljudi kojima predsjednici i kraljice daju odlikovanja. On je, akademik Kemal Hanjalić. Emeritus profesor Univerziteta u Sarajevu i Tehničkog univerziteta Delft u Nizozemskoj, rođen je u Sarajevu, gdje je završio Saburinu osnovnu školu, Drugu gimnaziju i Mašinski fakultet. Magistrirao je 1966.godine na Univerzitetu u Birmingemu, a doktorirao 1970. na Imperial Koledžu Univerziteta u Londonu. Prije jedanast godina otišao je u penziju, ali kako sam kaže „ne i u mirovinu“. Na Tehničkom univerzitetu Delft u Nizozemskoj na svom svečanom ispraćaju održao je tradicionalnu oproštajnu besjedu koju je kasnije i publikovao pod interesantih naslovom: “Pomiriti nepomirljivo”… Jedan je od najodlikovanijih Bosanaca i Hercegovaca, ne samo u oblasti nauke, nego uopšte. Visoka odlikovanja i nagrade, što je posebno intereasntno, dobijao je u različitim zemljama, različitim kulturama, a neka od najznačajnijih priznanja su odlikovanje predsjednika Finske i kraljice Nizozemske, naučna nagrada Maks Plansk u Njemačkoj, Meri Kjuri Katedra na Univerzitetu Sapienca u Rimu, Vodeći naučnik na Univerzitetu Novosibirsk u Rusiji, članstvo u Kraljevskoj akademiji za tehničke nauke Velike Britanije, viši doktorat Univerziteta u Londonu, Počasni doktorat Univerziteta u Reimsu – Francuska, posebna priznanja u SAD- u i mnoga mnoga druga velika priznanja. Javnost u BiH malo zna o tome, o nekim priznanjima mediji su objavili kratku informaciju, a o nekim nikako. Dojam je da javnost, a i mediji u BiH ne znaju o kakvim nagradama se radi? Ono što je nas zanimalo jeste kako se dolazi do tih nagrada, ko ih predlaže i kakva je procedura te šta znače te nagrade u zamljama u kojima se dodjeljuju? Sumirati najvažnija profesionalna dostignuća ovog čovjeka u nauci zaista nije jednostavno. Spomenimo samo jedan primjer u kojem se neki od naučnih metoda, teorija i modela u literatiri navode pod njegovim imenom. U predratnom periodu bio je profesor, direktor instituta, gradonačelnik Sarajeva, član Izvršnog vijeća BiH i još mnogo toga. Agresija na BiH ga je zatekla u Njemačkoj kada Kemal svoje aktivnosti i prilike stečene poznanstvima iz naučnih krugova preusmjerava na predavanja o približavanju istine o sukobima u Bosni i Hercegovini i prijeratnom suživotu. Paralelno pokreće organizaciju i direktan angažman u prihvatu izbjeglica iz BiH, organizaciju slanja pomoći i paketa u svoju zemlju, pisanje pisama i peticija visokim dužnosnicima širom svijeta od kojih su pojedina i urodila plodom šireći istinu o tome šta se zapravo dešava u njegovoj rodnoj zemlji.Iz njegove biografije pročitat ćete da je Kemal otišao u penziju 2005. godine, međutim u naučno- istraživačkom smislu Kemal zapravo nikad nije prestao biti aktivan. Darmštat, Rim, Krakov, Novosibirsk, samo su neke od lokacija gdje je ovaj čovjek danas aktivan i jedan od vodećih u realizaciji velikih projekata. Danas Kemal sa porodicom živi u Holandiji.Bosne i Hercegovine mu uvijek fali i radeći na projektima širom svijeta uvijek se trudi i razmišlja na koji način takve ili slične projekte implementirati ili započeti u svojoj zemlji. Samo nabrojati nagrade, odlikovanja, priznanja ovome čovjeku je već obiman posao. Trebalo bi dosta vremena da se pobroji a da se što ne propusti. Ali šta će nama ovakav čovjek. Što bi nama ovakvi ljudi trebali biti politički lideri, ministri ili gradonačelnici. Nema čovjek iskustva sa korupcijom i marifetlucima. Bolan, predavao na stotinjak fakulteta i univerziteta u svijetu, šta će nama takav, kojeg zovu od Rusije do Njemačke, od Finske do Nizozemske od Italije do Amerike. Nama trebaju gramzive spodobe koje su kupile ili dokupile diplome, nama treba da više magistara nego stanovnika, da svi imaju diplome a niko znanje, da na privatnim fakultetima možemo prozvesti nekoliko hiljada ekonomskih stručnjaka koji sebi ne mogu ekonomski pomoći. nego stanovnika, da svi imaju diplome a niko znanje, da na privatnim fakultetima možemo prozvesti nekoliko hiljada ekonomskih stručnjaka koji sebi ne mogu ekonomski pomoći.
Razgovor sa ovim uvazenim akademiko pogledajte u programu TV Hayat HD, 22.01.2017.godine u 20 sati , u okviru emisije ” U tudjoj avliji”